S obzirom na povećanje broja razvoda braka i činjenicu da veliki broj tih postupaka uključuje i zajedničku djecu bračnih partnera, ključno je da se donese odluka koja je u skladu sa najboljim interesom djeteta.

U postupcima razvoda braka koji uključuju djecu nad kojom stranke ostvaruju roditeljsko staranje, jedna od ključnih odluka koja se mora donijeti je ko će ostvarivati roditeljsko staranje, pitanje izdržavanja djeteta i način ostvarivanja i održavanja ličnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi.

Porodični zakon Federacije BiH predviđa da prije pokretanja postupka za razvod braka bračni partner ili oba bračna partnera koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje dužni su podnijeti zahtjev za posredovanje fizičkom i pravnom licu ovlaštenom za posredovanje.

Ako se u postupku posredovanja bračni partneri ne izmire, ovlaštena osoba nastojat će da se oni sporazumiju o tome:

- sa kim će živjeti njihovo maloljetno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljsko staranje nakon punoljetstva,

-o njegovim ličnim odnosima sa roditeljem sa kojim neće živjeti,

-o njegovom izdržavanju i o ostalim sadržajima roditeljskog staranja.

Pri donošenju odluke o tome s kim će dijete živjeti, sud može uvažiti sporazum roditelja ako je on u interesu djeteta, polazeći od pretpostavke da roditelji najbolje znaju potrebe djeteta.

Mora se imati u vidu da to nije uvijek tako i da sporazum roditelja može biti protivan interesima djeteta.

Sud je dužan da vodi računa o najboljem interesu djeteta kao osnovnom instrumentu u zaštiti prava djeteta, čija primjena garantuje rješenja koja najbolje odgovaraju njegovim potrebama i interesima. U toku postupka sarađuje sa nadležnim centrom za socijalni rad.

Roditelj koji ne stanuje s djetetom, svoj doprinos u izdržavanju ispunjava u obliku novčane naknade i određuje se način ostvarivanja i održavanja ličnih odnosa sa djetetom.

U 2023. godini pred Općinskim sudom u Bugojnu vođeno je ukupno 108 postupaka za razvod braka. Od toga, 57 presuda za razvod braka sadržavalo je i odluku o povjeri djece, i to:

-u 46 predmeta djeca su povjerena majci,  

-u 9 predmeta djeca su povjerena ocu.

-u dva predmeta jedno zajedničko dijete povjereno je majci, a drugo ocu na čuvanje, vaspitanje i odgoj.

Dakle, praksa našeg suda pokazuje da su najčešće majke te kojima su djeca povjerena na čuvanje, vaspitanje i odgoj nakon razvoda braka.

Predsjednica parničnog referata Amira Ždralović navodi da je prilikom donošenja odluke o povjeri djece najvažniji najbolji interes djeteta. Da bi se to utvrdilo, sud od početka postupka sarađuje sa nadležnim centrom za socijalni rad. Nakon što provede svoje aktivnosti, stručni tim nadležnog centra za socijalni rad sudu dostavlja svoje mišljenje o tome kome zajednička djeca bračnih partnera trebaju biti povjerena. To mišljenje ne obavezuje sud, nego se odluka donosi uzimajući u obzir sve okolnosti. Ukoliko se javi nedoumica, naredni korak je da sud odredi vještačenje po vještaku psihologu. Ističe da je činjenica da su majke najčešće te kojima su djeca povjerena i da se kroz praksu pokazalo da su one više zainteresovane, te uglavnom traže da se djeca njima i povjere.

U pisarnici suda (soba br.1) možete dobiti informacije o predmetu, odnosno osnovne podatke o predmetu tipa: "broj predmeta, stranke u predmetu, postupajući sudija, podnesci u predmetu, zakazano ročište i sl.", a ako Vam je potreban uvid u cijeli spis možete se obratiti šefu sudske pisarnice u kancelariju broj 25 koji će Vam omogućiti uvid u predmet po propisanim pravilima.

Katastar je registar podataka o zemljištu u nekretnina Državne geodetske uprave. Uz svoja druga zaduženja, katastar je podrška sistemu registracije prava vlasništva i drugih stvarnih prava vezanih za nekretnine, odnosno podrška gruntovnici.

Uredi za katastar izdaju posjedovne listove koji sadrže podatke o katastarskoj čestici i podatke o posjedniku, ali nisu dokaz o vlasništvu. Podaci o vlasništvu vidljivi su samo iz zemljišnih knjiga, odnosno vlasničkog lista.

Uvjerenje da nije izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti za pravno ili fizičko lice možete dobiti u sobi br.21 uz priložen zahtjev za izdavanje uvjerenja. Zahtjev za pravna lica mora biti ovjeren pečatom firme na memorandumu i potpisan od strane odgovorne osobe. Zahtjev za fizička lica možete dobiti u zgradi suda uz priloženu ličnu/osobnu kartu kao dokaz identiteta.

Prilog uz uvjerenje je izvod iz jedinstvenog Registra novčanih kazni.

Za izdavanje uvjerenja plaća se sudska taksa u iznosu od 11,00 KM.

UPLATNICA:

Račun primaoca: 3380002205003005

Vrsta prihoda: 722221

Budžetska organizacija: 1306002

Svrha doznake: TAKSA

U zemljišno-knjižnim uredima Općinskih sudova, tzv, GRUNTOVNICAMA, vode se zemljišne knjige. U zemljišne knjige upisuje se vlasništvo i druga stvarna prava nad nekretninom, te druge činjenice bitne za pravni promet.

Zemljišna knjiga je JAVNA.

Svako može zahtjevati uvid u zemljišne knjige u prisutnosti šefa zemljišno-knjižnog ureda (ili zemljišno-knjižnog referenta) i iz nje dobiti izvatke, ispise i prijepise. Zemljišna knjiga i svi izvatci imaju snagu javnih isprava.

Zemljišno knjižni ured ovog suda (gruntivnica) smještana je u novim prostorijama Općinskog suda u Bugojnu, u kojoj se vode zemljišne knjige za nekretnine sa podrućja Općina Bugojno, Donji Vakuf i Gornji Vakuf.